William McDonough: Cradle to cradle design
Vilijam Mekdonou (William McDonough): Dizajn "od kolevke do kolevke"
Architect William McDonough believes green design can prevent environmental disaster and drive economic growth. He champions “cradle to cradle” design, which considers a product's full life cycle -- from creation with sustainable materials to a recycled afterlife. Full bio
Double-click the English transcript below to play the video.
pod nazivom "Tiho proleće",
mene, u svetu pravljenja stvari,
nećemo imati ptice
za nas koji smo lutali unaokolo
se činilo da je izumrla.
da li su ptice pevale?
to će biti veoma jasno.
o tome šta bi to mogla biti ptica.
ovo je gumena patka.
sa upozorenjem -
za koje je u Kaliforniji poznato
druga oštećenja povezana sa reprodukcijom.
ovakav proizvod
i prodavala deci?
na radiju i poslao mi sledeću zahvalnicu:
taj svet da bismo
suštinskom inteligencijom,
situaciju u kojoj dizajniramo,
vratimo u praiskonske uslove
i osnovnih uslova na planeti
dobra vest o tome šta je tamo,
kultura sada muči
o ograničenjima i strahu,
izobilja koja je prožima,
i početi da zamišljamo
sponatno izrečeno.
ljudske namere.
i šta bi bile naše namere -
imajući dizajn za svet -
kao vrste, bila
o upravljanju i vlasti,
obuhvaćeno vladavinom,
čime ne vladate.
šta je prvo pitanje za dizajnera?
da, na primer, država
pravo da bude dvolična i tako dalje -
postavljamo zaštitnicima
da obezbedimo lokalne zajednice,
i sačuvamo okruženje?
uobičajena diskusija.
trgovina je relativno brza,
krajnje efektna i efikasna
razmenjivati
ne bismo verovali jedni drugom.
prvenstveno za naš rad,
volimo svu decu svih vrsta?"
svoj rad na dizajniranju.
da je današnja moderna kultura
"Pa, nisam nameravao
globalno zagrevanje."
jeste deo našeg plana.
nemamo nikakav drugi plan.
zbog predsednika Buša,
federalnom službom i agencijom,
izgleda da nemaju plan.
odlično im ide.
naše dece živom,
dok Akt o čistom vazduhu propada,
programi trebalo da se jasno definišu:
Nijedno dete ne ostaviti za sobom."
koliko federalnih službi
preseli u Ohajo i Pensilvaniju.
šahovske figure unaokolo,
strategiju promene
A u mom poslu arhitekte,
i reč "arhitekta"
još od knjige "Vrelo" Ejn Rajd.
u koncept poniznog dizajna,
bilo nam je potrebno 5.000 godina
postavimo točkove.
ne postoji cilj igre.
u kojoj svi mi učestvujemo.
"od kolevke do kolevke",
To sam prezentovao Beloj kući.
bezbedan, zdrav i pravičan svet,
vodom, zemljom i energijom -
ekološki i elegantno uživa, tačka.
želimo potpunu raznovrsnost,
zapamtiti reči De Gola
biti predsednik Francuske.
voditi državu sa 400 vrsta sira?"
naši proizvodi nisu bezbedni i zdravi.
do milionitog dela.
koje će dete održati zdravim,
kasnije u životu.
šta je pravda,
ili je slepilo pravedno?
umesto bele postala crna?
da je voda ljudsko pravo.
stvar svakom ko diše.
nekoga ko ne diše?
zasićenost nitratima,
koji se ne spominje.
solarne energije
fosilnih goriva u vidu vetra
i ta hegemonija nestaje.
prilikom formiranja OPEC-a,
videti kraj ere nafte?"
njegovog odgovora:
zbog toga što je nestalo kamenja."
ponašaju etički prema ovom svetu
u prilično zastrašujućim izgledima.
u Los Anđelesu poslat u Kinu.
toksičnom fosforu,
dva kilograma otrovnog olova,
vidimo velike znake nade.
u Indiji, koji je shvatio
besplatno dobilo mogućnost vida.
se metali kola ne koriste ponovo
sadrže zagađivače -
Postaju metal za građevinsku industriju.
sa firmama Berkshire Hathaway,
proizvožačem tepiha.
može konstantno reciklirati,
koji ga sačinjava.
može vratiti u jedinjenje kaprolaktam,
koja se beskonačno reciklira.
levoj strani bi mi bila prepreka.
centralna zgrada firme The Gap,
sa prostorom za svijanje gnezda.
gde sam odrastao,
živi na 103 kvadratna km.
svakog četvrtog dana, na četiri sata.
bio isti kao što ga poljoprivrednici
obrađujući istu zemlju.
zemlje 40 vekova,
hranljivih materija.
u Padžet Saundu u Vašingtonu,
drvoseča na Olimpijadi,
karme u odnosu prema drveću.
izgradio u ovom stilu,
nazivamo Brutalizmom.
iz 1928. godine,
"A, gde je sunce?"
ali je sagrađen u Hjustonu,
A sa većinom proizvoda
za upotrebu unutra,
gasna komora.
imali smo prvu energetsku krizu,
prvu kuću u Irskoj
a zatim sam je sagradio -
jedan od mojih učitelja,
da me kritikuje,
sa arhitekturom."
takozvane "zelene kancelarije" u Americi
o sastavu proizvoda.
legalno je, odlazite."
u zemlji tada
firma R.J.Reynolds Tobacco,
na radnom mestu.
završavam školovanje 1969.
zaista udaljilo.
ukazujući na to da su bačene?
i atmosferu je pokazala -
To je pacifička struja.
istraživali planktone
plastike nego planktona.
"To je kao ogroman toalet koji se ne ispira."
na svetu, Irijan Jaja,
u knjizi "Od kolevke do kolevke".
Ovo nije drvo.
"Ova knjiga nije drvo".
Margaret Etvud naglasila,
na koži ribe
ono što nam zapravo treba
a da bismo koristili nešto
zamislite ovaj dizajnerski zadatak:
troši ugljenik,
akumulira solarnu energiju kao gorivo,
stvara mikroklime,
samostalno se razmnožava.
i pisali po njemu?
sebi možemo priuštiti?
Da li mi se sviđa?
ja dolazim iz Šarlotvila
u kući koju je dizajnirao Tomas Džeferson.
i potragu za srećom.
sigurno ju je većina vas koristila.
što znači "nastojati zajedno".
olimpijske atlete treniraju zajedno.
i zatim se takmiče.
jedna osvaja Vimbldon.
kako bismo zajedno stekli kondiciju.
sa kojom trenutno radim,
preživljavanje najsposobnijih,
u modernom kontekstu
ili tuče do kraja,
sposobniji
i rastemo na dobar način.
ne kaže da je rast dobar,
označavaju dve reči: pripisivanje krivice.
kao na naš rast,
radimo uništenje
naše planete.
iz perspektive pesnika,
hemiju kao masu,
do ove biologije
i rešićemo taj problem,
jer kada imamo u vidu
koje bljujemo,
od toga nećemo oporaviti.
ukazao, 9 godina
Votsonom otkrio DNK,
rast kao preduslov -
energiju, sunce,
hemijski sistem.
postane živo biće,
od sunca
za hemijska jedinjenja.
ne rast ili nerast,
bismo mogli uživati,
da gajimo francuski sir.
Mihaelom Braungartom,
osnovna metabolizma.
biološki metabolizam,
gde materijale
i tehničkim sastojcima.
veličine bioloških sastojaka.
oko 500 miliona ljudi,
nosili obuću Birkenstock i pamuk,
i svet bi se sasušio.
u zatvorenih ciklusa,
u detalje,
raka i urođenih i mutagenih mana,
biološko raspadanje, otpornost,
o tome kako ih pravimo
u kom smo analizirali 8.000 hemikalija
filtere, eliminisali smo 7.962.
jedinjenja koja se najčešće koriste
podataka objavljujemo za šest nedelja.
moći da analiziraju svoje proizvode
za zdravlje ljudi i okruženja.
firme mogu slati
dobavljačima.
sarađujemo, oko bilion dolara,
Rekli su: "Od dobavljača."
"Klijentima."
prvi materijali -
dovoljno čista za piće.
koji se može beskrajno reciklirati.
u kaprolaktam i postaje etison.
ovo je model U za Ford Motor,
"od kolevke do kolevke".
beskrajno reciklirajući gornji sloj,
dobijate nove.
pravljen od nekih materijala
a neki se vraćaju u zemlju -
dizajnirali na Oberlin koledžu,
joj treba i pročišćava svoju vodu.
gde su drevne trave
za firmu Ford Motor.
reke Ruž u Dirbonu.
fotografija u boji.
Ovako smo to prodali Fordu.
na ovaj način, prvog dana,
narudžbinu kola od 900 miliona dolara.
na svetu, površine 10,5 ari.
doselile. Ovo su ptice iz roda kulika.
teške 160 kilograma
pesme ptica.
izgradnje gradova -
I spajamo ih.
12 gradova za Kinu
"od kolevke do kolevke".
pravila za stanovanje
narednih 12 godina.
- korišćenjem cigle,
i sagoreli sav ugalj.
bez energije i hrane.
o razumevanju -
ćerka Deng Điaopinga -
"od kolevke do kolevke".
najjeftiniji proizvođači,
distribucije, Wal-Mart,
novac, otkrićemo
dok sam bio student,
osigurano uništenje.
Ovo su naši gradovi.
ovog, vidite ovaj pejzaž.
ali ova je namenjena gradnji,
nacrtali preko pejzaža.
"Šta biste vi uradili?"
još jedna fotografija u boji.
kako to sada izgleda,
prisutan od davnina,
zemlje i način rada.
i osunčanost da bi svi u gradu
vodu i direktno osunčanje
nekom periodu dana.
kao ekološku strukturu.
i mešovite sadržaje
i mesta na koja se može otići.
tako da uvek postoji nešto što radi.
upravljanja otpadom.
u fabrike prerade kanalizacije,
a ne kao odgovornost.
koja pravi prirodni gas?
radi obnove staništa.
koji se vraća u grad
gasa za đubrenje.
gde su farme,
da sačuvamo autohtoni pejzaž
centralnih fabrika
svetlosnim krovovima napajaju grad.
drugi prelaze mostićima.
prostor u donjim spratovima.
a ovo je novi grad.
ABOUT THE SPEAKER
William McDonough - ArchitectArchitect William McDonough believes green design can prevent environmental disaster and drive economic growth. He champions “cradle to cradle” design, which considers a product's full life cycle -- from creation with sustainable materials to a recycled afterlife.
Why you should listen
Architect William McDonough practices green architecture on a massive scale. In a 20-year project, he is redesigning Ford's city-sized River Rouge truck plant and turning it into the Rust Belt's eco-poster child, with the world's largest "living roof" for reclaiming storm runoff. He has created buildings that produce more energy and clean water than they use. He is building the future of design on the site of the future of exploration: the NASA Sustainability Base. Oh, and he's designing seven entirely new and entirely green cities in China.
Bottom-line economic benefits are another specialty of McDonough's practice. A tireless proponent of the idea that absolute sustainability and economic success can go hand-in-hand, he's designed buildings for the Gap, Nike, Frito-Lay and Ford that have lowered corporate utility bills by capturing daylight for lighting, using natural ventilation instead of AC, and heating with solar or geothermal energy. They're also simply nicer places to work, surrounded by natural landscaping that gives back to the biosphere, showcasing their innovative culture.
In 2002, McDonough co-wrote Cradle to Cradle, which proposes that designers think as much about what happens at the end of a product's life cycle as they do about its beginning. (The book itself is printed on recyclable plastic.) From this, he is developing the Cradle to Cradle community, where like-minded designers and businesspeople can grow the idea. In 2012, McDonough began collaborating with Stanford University Libraries on a “living archive” of his work and communications. He has been awarded three times by the US government, and in 2014, McDonough was appointed as Chair of the Meta-Council on the Circular Economy by the World Economic Forum.
William McDonough | Speaker | TED.com