Marla Spivak: Why bees are disappearing
Marla Spivak: Zašto pčele nestaju?
Marla Spivak researches bees’ behavior and biology in an effort to preserve this threatened, but ecologically essential, insect. Full bio
Double-click the English transcript below to play the video.
koje hrane naše domaće životinje.
svetske proizvodnje useva
koji su im potrebni u ishrani
potrebni iz nektara.
koje nisu privlačne pčelama,
da ručno vrše oprašivanje.
sa jednog cveta na drugi
oprašuju cvetove svojih biljaka
(Smeh)
oslobodi je vibracija prašnika.
vrsta pčela na svetu
za cvet i da ga vibriraju,
svojih mišića za letenje
muzičkoj noti C.
po čupavom telu bumbara
kolonije bumbara
da bi oprašili njihov paradajz,
možda više lični razlozi,
pčela na svetu
svog životnog ciklusa
ili unutar šupljih stabala,
kao medonosne pčele.
knjigu o pčelama
najbolja naučna fantastika.
postojali su ljudi,
kao da su porodica, i kada sam
da sama moram to da vidim.
za jednog komercijalnog pčelara,
pčelinjih košnica u Nju Meksiku.
smatrati super-organizmom,
centralni autoritet.
ponašanje je zapanjujuće.
mog dugogodišnjeg proučavanja,
zdravstvenu zaštitu.
kako pčele održavaju svoje zdravlje.
da lociraju i izdvoje
u konstrukciju košnice,
prirodno sredstvo za dezinfekciju.
i zajednički imunitet pčela.
iz pčelinjih kolonija
koliko je koristan za pčele.
kada je zabeleženo
nešto veoma, veoma loše.
na zaista primaran način,
međusobno povezanih uzroka,
pejzaž bez cveća
podatke o pčelama,
u odnosu na 1945. godinu.
za oko 2 miliona pčelinjih košnica.
nakon Drugog svetskog rata,
biljke koje proizvode humus.
koje reguliše nivo azota u tlu,
da koristimo veštačka đubriva.
za pčele veoma hranjive biljke.
počeli smo da koristimo i herbicide
na našim farmama.
su biljke koje cvetaju,
sve veće i veće monokulture useva.
koji nemaju prodavnice voća i povrća.
jedna ili dve biljne vrste
sistematski smo
za preživljavanje.
čak i do useva
kao što su bademi.
pčelari bi postavili nekoliko kolonija
radi oprašivanja,
polen bademovog cveta
Stvarno je dobar za pčele.
tokom poslednjih 50 godina,
nego što nam je potrebno.
oprašivanje uz pomoć pčela
počeli smo da koristimo pesticide
i to je postalo neophodno
koje predstavljaju gozbu
sa univerziteta Pen Stejt
nose kući kao hranu,
koje je moguće otkriti,
nego aktivni sastojci.
dok ne zagadi ljude?
u naslovima širom sveta.
tako da štetočina,
kako ih zovemo,
u ovom slučaju,
na većini naših farmi,
kreće kroz biljku
i postaje dezorijentisana
za pčele.
i imati virus,
imati virus gripa,
svoje slabo telo do tamo,
u svojoj hrani,
o mnogobrojnim
sa medonosnim pčelama.
oprašivače paradajza.
za naše medonosne pčele.
sa ovom velikom pčelinjom neprijatnošću
Ima nade.
i jednostavna načina.
koje je prijatelj pčelama,
zagađivati to cveće,
na vašem kućnom pragu.
na vašim travnjacima,
u javnim vrtovima,
u vašoj zajednici, na livadama.
raznovrsnost cveća
za naše pčele pored saobraćajnica,
o povratku biljaka
da bi negovale naše tlo
cvetajuće granice i ograde među usevima,
disfunkcionalni sistem ishrane
mala protivmera,
- samo zasaditi cveće,
dobroj ishrani,
dobroj ishrani,
u svojoj prirodnoj odbrani,
milionima godina.
na ovaj način, po meni,
trebalo da se ponaša
u zajednici insekata,
Samo jedno kratko pitanje.
o izumiranju pčela -
da se stvari privode kraju?
po ovom pitanju?
svih pčelinjih košnica
MS: Yes, thirty percent a year.
MS: Da, 30 posto godišnje.
MS: But then beekeepers are able to divide their colonies
MS: Ali pčelari mogu da podele svoje kolonije,
priuštiti tako velike gubitke.
Sadite cveće.
ABOUT THE SPEAKER
Marla Spivak - Bees scholarMarla Spivak researches bees’ behavior and biology in an effort to preserve this threatened, but ecologically essential, insect.
Why you should listen
Bees pollinate a third of our food supply -- they don’t just make honey! -- but colonies have been disappearing at alarming rates in many parts of the world due to the accumulated effects of parasitic mites, viral and bacterial diseases, and exposure to pesticides and herbicides. Marla Spivak, University of Minnesota professor of entomology and 2010 MacArthur Fellow, tries as much as possible to think like bees in her work to protect them. They’re “highly social and complex” creatures, she says, which fuels her interest and her research.
Spivak has developed a strain of bees, the Minnesota Hygienic line, that can detect when pupae are infected and kick them out of the nest, saving the rest of the hive. Now, Spivak is studying how bees collect propolis, or tree resins, in their hives to keep out dirt and microbes. She is also analyzing how flowers’ decline due to herbicides, pesticides and crop monoculture affect bees’ numbers and diversity. Spivak has been stung by thousands of bees in the course of her work.
Marla Spivak | Speaker | TED.com