Miguel Nicolelis: A monkey that controls a robot with its thoughts. No, really.
Miguel Nicolelis: Majmun koji kontrolira robota svojim mislima. Ne, stvarno.
Miguel Nicolelis explores the limits of the brain-machine interface. Full bio
Double-click the English transcript below to play the video.
moji kolege i ja proučavamo
–oluje ideja.
u dnevnim životima
ovakve razgovore
snimili više od jednog neurona -
mogli zvati vrstom astronoma
usporediv samo
o našoj ljudskoj prirodi.
ljudsku prirodu dolazi iz ovih oluja,
brežuljcima i dolinama našega mozga
naša vjerovanja,
ikada uradio, radi, ili će uraditi
što proizvode ove vrste oluja.
ako ga niste nikada čuli,
slušanja loše podešene radijske stanice.“
električne oluje na zvučnik
kako okidaju,
moj mozak, bilo čiji mozak.
ove moždane simfonije,
nazvali sučelje mozak-računalo.
slušaju ove oluje, ovo električno okidanje,
u istom vremenu koje je potrebno
i dođu do nogu ili ruku životinje –
koje su sadržane u njima,
kotač mozga u realnom vremenu
dobro bismo preveli tu poruku
na koji to tijelo radi.
povratnu informaciju,
robotskog, mehaničkog, računskog uređaja
superzvijezda na ovom polju.
kao i naša djeca, kako bi igrala ovu igru.
varati prije nego dobije pravi odgovor.
meta koju treba prekrižiti
bez obzira gdje se nalazi.
metu s tim malim kursorom,
će učiniti sve za vas
350 mililitara soka od naranče,
koje su proizvedeni u njenoj glavi
pokrete koje je Aurora pravila.
ovo sučelje mozak-računalo
igricu samo mislima,
ono što je Aurora učinila.
korištenja svoga tijela.
fizičke domene tijela primata
pronalazeći malenu metu
je željela, za kojim je čeznula.
tada, dobila novu ruku.
pokreće ovdje 30 dana nakon,
s ovom robotskom rukom,
svoje biološke ruke da radi što poželi.
nekoga od nas, može igrati drugu igricu.
taj umjetni uređaj
imala na svom umu
bi dobio još jednu ruku.
čak ne trebate ni imati robotski uređaj.
avatar, avatar majmuna.
da vrše interakciju s njima,
virtualnom svijetu zauzmu
kontrolirali pokrete ruku i nogu avatara.
nalazae u virtualnom svijetu.
površina ovih objekata
proporcionalnaj teksturi objekta
kako obraditi ovaj novi osjećaj
kao novi osjećaj.
motoričke zapovijedi da bi pokrenuo avatar.
avatara mozak direktno obrađuje
je dizajn ovog zadatka.
osnovi dodiruje ove tri mete.
samo jedan donosi nagradu,
virtualnu ruku, ruku koja ne postoji.
motorike u perceptivnom zadatku.
kako bi dodirnula mete.
podražaj direktno u mozak.
povezana s nagradom.
se ne prikazuju majmunu.
točan odgovor mijenja mjesta.
putem dodirne diskriminacije,
poravnanje 125 stanica,
aktivnošću, električnim olujom
neurofiziolog zna.
stanice kodirane za sve moguće smjerove.
kada se tijelo prestane kretati
napravu ili kompjuterski avatar.
počela reprezentirati ovo novo oruđe,
brzo koliko možemo izmjeriti.
sloju epitela naših tijela,
kojim zapovijedamo našim mozgom.
naše nogometne lopte, naša odjeća -
dinamičkim sustavom nazvanim mozak.
par godina, doveli smo ga do limita.
trči na pokretnoj traci
humanoidnog robota
će ga mozak kontrolirati,
koja je izazvala pokrete u majmunu,
pokrenula ovog robota
bila poslana nazad na Duke,
ovog robota kako šeće ispred nje.
što je njego tijelo radilo,
na drugoj strani planete
je trajao 20 milisekundi manje
da izađe iz svoje glave, glave majmuna
šest puta veći, preko planeta.
je robot mogao hodati autonomno.
svim ovim istraživanjima,
svemira kojeg imamo između ušiju?
svo znanje i tehnologiju
problema koje imamo u svijetu.
prevođenja ovih oluja informacija
stvaranjem ovih impulsa i kodova za pokrete
stvorena lezijom na kralježničnoj moždini.
stvoriti zaobilaznicu,
kako bi pročitali ove signale,
namjerom ponovnog kretanja,
kompjuterski mikroinžinjering
potpuno novo tijelo zvano egzoskelet,
novo tijelo ovih pacijenata.
stvorenu ovim projektom.
Hodaj Ponovo Projekt
zapravo napravili ovo novo tijelo -
kroz iste plastične mehanizme
da koriste oruđa kroz sučelje mozak-računalo
s oruđima koja koristimo u dnevnom životu
omogućiti ovim pacijentima
pokrete koje žele učiniti
novo tijelo koje mozak kontrolira.
da je ovo skoro pa nemoguće.
Brazilu u srednjim 60-ima
govore da će nas odvesti na Mjesec.
unajmila Kirka i Spocka da obave posao;
mi je baka često govorila,
dovoljno truda da to ostvari.“
učiniti da netko ponovo hoda.
ABOUT THE SPEAKER
Miguel Nicolelis - NeuroscientistMiguel Nicolelis explores the limits of the brain-machine interface.
Why you should listen
At the Nicolelis Laboratory at Duke University, Miguel Nicolelis is best known for pioneering studies in neuronal population coding, Brain Machine Interfaces (BMI) and neuroprosthetics in human patients and non-human primates.His lab's work was seen, famously though a bit too briefly, when a brain-controlled exoskeleton from his lab helped Juliano Pinto, a paraplegic man, kick the first ball at the 2014 World Cup.
But his lab is thinking even bigger. They've developed an integrative approach to studying neurological disorders, including Parkinsons disease and epilepsy. The approach, they hope, will allow the integration of molecular, cellular, systems and behavioral data in the same animal, producing a more complete understanding of the nature of the neurophysiological alterations associated with these disorders. He's the author of the books Beyond Boundaries and The Relativistic Brain.
Miguel was honored as one of Foreign Policy's 2015 Global Thinkers.
Miguel Nicolelis | Speaker | TED.com