ABOUT THE SPEAKER
Shubhendu Sharma - Eco-entrepreneur
Shubhendu Sharma creates afforestation methods that make it easy to plant maintenance-free, wild and biodiverse forests.

Why you should listen

Industrial engineer Shubhendu Sharma was working at Toyota in India when he met Japanese forest expert Akira Miyawaki, who'd arrived to plant a forest at the factory, using a methodology he'd developed to make a forest grow ten times faster that normal. Fascinated, Sharma interned with Miyawaki, and grew his first successful forest on a small plot behind a house.

Today, his company Afforestt promotes a standardized method for seeding dense, fast-growing, native forests in barren lands, using his car-manufacturing acumen to create a system allowing a multilayer forest of 300 trees to grow on an area as small as the parking spaces of six cars -- for less than the price of an iPhone. Afforestt has helped grow forests at homes, schools and factories. Sharma seen improvement in air quality, an increase in biodiversity -- and the forests even generate fresh fruit. Afforestt is at work on a platform that will offer hardware probes to analyze soil quality, allowing the company to offer step-by-step instructions for anyone who wants to grow a native forest anywhere in the world.

More profile about the speaker
Shubhendu Sharma | Speaker | TED.com
TED@BCG Paris

Shubhendu Sharma: How to grow a forest in your backyard

Shubhendu Sharma: Kako uzgojiti šumu u dvorištu

Filmed:
2,525,103 views

Šume ne moraju rasti na nekom zaštićenom području, daleko od ljudi. Zapravo, možemo ih posaditi upravo ondje gdje živimo, čak i u gradovima. Ekopoduzetnik i TED Fellow Shubhendu Sharma u gradovima uzgaja jako guste, biološki raznovrsne male šume. Pritom se služi zemljom, mikrobima i biomasom kako bi pokrenuo prirodan proces rasta. Pogledajte kako svatko u roku od samo deset godina može uzgojiti stogodišnju šumu, jednu pravu malu džunglu.
- Eco-entrepreneur
Shubhendu Sharma creates afforestation methods that make it easy to plant maintenance-free, wild and biodiverse forests. Full bio

Double-click the English transcript below to play the video.

00:12
This is a man-madekoje je prouzročio čovjek forestšuma.
0
872
2253
Ovo je šuma koju je zasadio čovjek.
00:15
It can spreadširenje over acresjutara
and acresjutara of areapodručje,
1
3880
3217
Ona može pokrivati hektare zemlje,
00:19
or it could fitodgovara in a smallmali spaceprostor --
2
7121
2492
a može i zauzimati tek mali prostor
00:22
as smallmali as your housekuća gardenvrt.
3
10387
2738
veličine vašeg vrta.
00:27
EachSvaki of these forestsšume
is just two yearsgodina oldstar.
4
15327
3219
Ove šume stare su tek dvije godine.
00:31
I have a forestšuma in the backyarddvorište iza kuće
of my ownvlastiti housekuća.
5
19298
3115
Ja imam šumu u dvorištu svoje kuće.
00:35
It attractsprivlači a lot of biodiversitybiološke raznolikosti.
6
23036
1949
U njoj živi raznolik živi svijet.
00:37
(BirdPtica call)
7
25582
3976
(Pjev ptice)
00:42
I wakeprobuditi up to this everysvaki morningjutro,
8
30229
1545
Svako jutro budi me ovaj zvuk,
kao da sam princeza
iz Disneyjevog crtića.
00:43
like a DisneyDisney princessprinceza.
9
31798
1499
00:45
(LaughterSmijeh)
10
33321
1397
(Smijeh)
00:47
I am an entrepreneurpoduzetnik
11
35164
1206
Ja sam poduzetnik
00:48
who facilitatesolakšava the makingizrađivanje
of these forestsšume professionallyprofesionalno.
12
36394
4380
i živim od toga da pomažem
drugima da zasade takve šume.
00:52
We have helpedpomogao factoriestvornice,
13
40798
1924
Dosad smo pomagali tvornicama,
00:54
farmsfarme,
14
42746
1157
farmama,
00:55
schoolsškola,
15
43927
1158
školama,
00:58
homeskuća,
16
46287
1155
kućanstvima,
01:00
resortsTuristička naselja,
17
48306
1176
odmaralištima,
01:02
apartmentapartman buildingsgrađevine,
18
50273
1356
stambenim naseljima,
01:04
publicjavnost parksparkovi
19
52891
1240
javnim parkovima,
01:06
and even a zooZoološki vrt
20
54854
1343
pa i zoološkom vrtu
01:08
to have one of suchtakav forestsšume.
21
56221
1509
da zasade jednu takvu šumu.
01:10
A forestšuma is not an isolatedizolirani piecekomad of landzemljište
where animalsživotinje liveživjeti togetherzajedno.
22
58715
4294
Šuma nije nužno izolirani komad zemlje
gdje zajedno žive životinje.
01:16
A forestšuma can be an integralsastavni partdio
of our urbanurbani existencepostojanje.
23
64035
5540
Šuma može biti
sastavni dio gradskog života.
01:22
A forestšuma, for me,
24
70212
1334
Za mene je šuma
01:23
is a placemjesto so densegust with treesstabla
that you just can't walkhodati into it.
25
71570
3497
mjesto tako gusto prekriveno drvećem
da ne možete njime hodati.
01:27
It doesn't matterstvar
how bigvelika or smallmali they are.
26
75540
2497
Nije važno koliko je to drveće veliko.
01:31
MostVećina of the worldsvijet
we liveživjeti in todaydanas was forestšuma.
27
79046
3383
Većina današnjeg svijeta
nekad je bio prekriven šumom.
01:34
This was before humanljudski interventionintervencija.
28
82453
2033
Bilo je to prije nego što su se
umiješali ljudi.
01:36
Then we builtizgrađen up our citiesgradovi
on those forestsšume,
29
84865
2288
A onda smo na tim mjestima
sagradili gradove,
01:39
like São PauloPaulo,
30
87177
1500
kao što je São Paulo,
01:40
forgettingzaboravljajući that we belongpripadati
to naturepriroda as well,
31
88701
2769
a pritom smo zaboravili
da smo i mi dio prirode,
01:43
as much as 8.4 millionmilijuna
other speciesvrsta on the planetplaneta.
32
91494
3750
baš kao i 8,4 milijuna
drugih vrsta na našem planetu.
01:48
Our habitatstanište stoppedprestao beingbiće
our naturalprirodni habitatstanište.
33
96215
3428
Tako smo prestali živjeti
u svom prirodnom staništu.
01:52
But not anymoreviše for some of us.
34
100190
2002
No za neke od nas to više nije tako.
01:54
A fewnekoliko othersdrugi and I todaydanas make
these forestsšume professionallyprofesionalno --
35
102647
3595
Ja i nekolicina drugih bavimo se
sadnjom ovakvih šuma profesionalno.
01:58
anywherebilo kuda and everywheresvugdje, posvuda.
36
106266
1807
Sadimo ih posvuda.
02:01
I'm an industrialindustrijski engineerinženjer.
37
109368
1866
Ja sam industrijski inženjer.
02:03
I specializeSpecijalizirani in makingizrađivanje carsautomobili.
38
111258
2172
Izrađujem automobile.
02:06
In my previousprijašnji jobposao at ToyotaToyota,
39
114078
2176
Na svom prijašnjem poslu u Toyoti
02:08
I learnednaučeno how to convertPretvoriti
naturalprirodni resourcesresursi into productsproizvodi.
40
116278
4068
naučio sam kako pretvoriti
prirodne resurse u proizvode.
02:13
To give you an exampleprimjer,
41
121125
1182
Navest ću jedan primjer.
02:14
we would dripkapanje the sapSAP
out of a rubberguma treedrvo,
42
122331
2651
Skupili bismo sok kaučukovca,
02:17
convertPretvoriti it into rawsirov rubberguma
43
125006
1659
od njega načinili sirovi kaučuk,
02:18
and make a tireguma out of it -- the productproizvod.
44
126689
2705
te od njega izradili gumu,
konačni proizvod.
02:21
But these productsproizvodi can never
becomepostati a naturalprirodni resourceresurs again.
45
129418
2994
No ti proizvodi više nikad ne mogu
postati prirodni resurs.
02:25
We separateodvojen the elementselementi from naturepriroda
46
133272
2973
Mi izdvajamo elemente iz prirode
02:28
and convertPretvoriti them
into an irreversiblenepovratno statedržava.
47
136269
3236
i pretvorimo ih u stanje
iz kojeg više nema povratka.
02:31
That's industrialindustrijski productionproizvodnja.
48
139529
1717
To se zove industrijska proizvodnja.
02:34
NaturePriroda, on the other handruka,
worksdjela in a totallypotpuno oppositesuprotan way.
49
142025
3462
No priroda funkcionira potpuno drugačije.
02:37
The naturalprirodni systemsistem producesproizvodi
by bringingdonošenje elementselementi togetherzajedno,
50
145910
3985
Prirodni sustav stvara tako da
spaja elemente,
02:41
atomatom by atomatom.
51
149919
1355
atom po atom.
02:44
All the naturalprirodni productsproizvodi
becomepostati a naturalprirodni resourceresurs again.
52
152336
4715
Sve što priroda stvara s vremenom
opet postaje prirodni resurs.
02:50
This is something whichkoji I learnednaučeno
53
158343
2942
To sam naučio
02:53
when I madenapravljen a forestšuma
in the backyarddvorište iza kuće of my ownvlastiti housekuća.
54
161309
3038
kad sam zasadio šumu
u dvorištu iza svoje kuće.
02:56
And this was the first time
I workedradio with naturepriroda,
55
164371
3276
Tada sam prvi put
surađivao s prirodom,
02:59
ratherradije than againstprotiv it.
56
167671
1466
umjesto radim protiv nje.
03:01
SinceOd then,
57
169894
1176
Od tog smo vremena
03:03
we have madenapravljen 75 suchtakav forestsšume
in 25 citiesgradovi acrosspreko the worldsvijet.
58
171094
5049
zasadili 75 takvih šuma
u 25 gradova diljem svijeta.
03:09
EverySvaki time we work at a newnovi placemjesto,
59
177678
2122
Svaki put kad radimo
na nekom novom mjestu
03:11
we find that everysvaki singlesingl elementelement
neededpotreban to make a forestšuma
60
179824
4744
uvjerimo se da su svi elementi
koji su potrebni da nastane šuma
03:16
is availabledostupno right around us.
61
184592
2050
zapravo svuda oko nas.
03:18
All we have to do is to bringdonijeti
these elementselementi togetherzajedno
62
186666
2681
Mi samo moramo spojiti
sve te elemente
03:21
and let naturepriroda take over.
63
189371
1961
i dopustiti da priroda odradi svoje.
03:25
To make a forestšuma we startpočetak with soiltlo.
64
193100
3001
Najprije ispitamo kakvo je tlo.
03:28
We touchdodir, feel and even tasteukus it
65
196125
2440
Dodirujemo zemlju, pipamo je,
pa čak i kušamo
03:30
to identifyidentificirati what propertiesnekretnine it lacksnema.
66
198589
2468
kako bismo ustanovili
koja joj svojstva nedostaju.
03:33
If the soiltlo is madenapravljen up of smallmali particlesčestice
it becomespostaje compactkompaktan --
67
201680
3042
Ako se tlo sastoji od malenih čestica,
postaje kompaktno,
03:36
so compactkompaktan, that watervoda cannotNe možete seepcuriti in.
68
204746
2403
toliko kompaktno da ne može upiti vodu.
03:40
We mixmiješati some locallokalne biomassbiomasa
availabledostupno around,
69
208188
4448
Pomiješamo ga s kompostom
koji je dostupan u tom kraju
03:44
whichkoji can help soiltlo becomepostati more porousporozan.
70
212660
2527
kako bi tlo moglo upiti više tekućine.
03:49
WaterVode can now seepcuriti in.
71
217040
1976
Voda tada može prodrijeti u zemlju.
03:51
If the soiltlo doesn't have
the capacitykapacitet to holddržati watervoda,
72
219359
4499
Ako tlo ne može zadržati vodu,
03:55
we will mixmiješati some more biomassbiomasa --
73
223882
1675
dodajemo još komposta,
03:57
some water-absorbentvode koja upija materialmaterijal
like peattreset or bigaskao,
74
225581
3274
naprimjer treset ili bagasu,
koji dobro upijaju vodu,
04:00
so soiltlo can holddržati this watervoda
and it staysostaje moistvlažne.
75
228879
3848
kako bi tlo moglo zadržati vodu
i ostati vlažno.
04:05
To growrasti, plantsbilje need watervoda,
sunlightsunčana svjetlost and nutritionishrana.
76
233680
4618
Da bi biljke mogle rasti, treba im voda,
Sunčeva svjetlost i hranjive tvari.
04:11
What if the soiltlo doesn't have
any nutritionishrana in it?
77
239047
2736
No što ako u tlu nema hranjivih tvari?
04:14
We don't just adddodati nutritionishrana
directlydirektno to the soiltlo.
78
242383
2326
Ne dodajemo ih direktno u zemlju.
04:16
That would be the industrialindustrijski way.
79
244733
1612
Tako se radi u industriji.
04:18
It goeside againstprotiv naturepriroda.
80
246369
1426
To nije prirodni proces.
04:19
We insteadumjesto adddodati microorganismsmikroorganizama to the soiltlo.
81
247819
3084
Umjesto toga dodajemo mikroorganizme u tlo.
04:22
They produceproizvoditi the nutrientshranjive tvari
in the soiltlo naturallyprirodno.
82
250927
3309
Oni prirodnim putem stvaraju
hranjive tvari u tlu.
04:26
They feedstočna hrana on the biomassbiomasa
we have mixedmješovit in the soiltlo,
83
254886
2589
Oni se hrane kompostom
koji smo pomiješali sa zemljom,
04:29
so all they have to do
is eatjesti and multiplypomnožiti.
84
257499
2699
i to im omogućava da se razmnožavaju.
04:32
And as theirnjihov numberbroj growsraste,
85
260222
1951
Kako njihov broj raste,
04:34
the soiltlo startspočinje breathingdisanje again.
86
262197
1548
zemlja ponovno počinje disati.
04:35
It becomespostaje aliveživ.
87
263769
1393
Ona ponovno postaje živa.
04:38
We surveypregled the nativedomaći
treedrvo speciesvrsta of the placemjesto.
88
266215
2627
Uvijek istražimo koje su autohtone
vrste drveća na tom području.
04:40
How do we decideodlučiti what's nativedomaći or not?
89
268866
2081
Kako znamo koje su vrste autohtone?
04:43
Well, whateveršto god existedpostojala
before humanljudski interventionintervencija is nativedomaći.
90
271473
4458
To su vrste koje su postojale
prije ljudske intervencije.
04:47
That's the simplejednostavan rulepravilo.
91
275955
1389
To je jednostavno pravilo.
04:49
We surveypregled a nationalnacionalna parkpark
92
277949
3845
Pretražujemo nacionalni park
04:54
to find the last remainsostaci
of a naturalprirodni forestšuma.
93
282470
2554
kako bismo pronašli ostatke prirodne šume.
04:58
We surveypregled the sacredsvet grovesšumarcima,
94
286689
3001
Pregledavamo svete lugove
05:01
or sacredsvet forestsšume around oldstar templeshramovi.
95
289714
2891
ili svete šume u blizini hramova.
05:04
And if we don't find anything at all,
96
292973
2279
Ako ondje ne uspijemo ništa pronaći,
05:07
we go to museumsMuzeji
97
295276
1524
idemo u muzeje
05:08
to see the seedssjemenke or wooddrvo of treesstabla
existingpostojanje there a long time agoprije.
98
296824
5223
kako bismo vidjeli sjemenke ili ostatke
drveća koje je ondje davno raslo.
05:14
We researchistraživanje oldstar paintingsslike,
poemspjesme and literatureknjiževnost from the placemjesto,
99
302547
5497
Gledamo stare slike i čitamo stare pjesme
i literaturu iz tog kraja
05:20
to identifyidentificirati the treedrvo speciesvrsta
belongingpripadnosti there.
100
308068
2533
kako bismo pronašli
vrste drveća koje ondje rastu.
05:23
OnceJednom we know our treesstabla,
101
311217
1346
Kad to saznamo,
05:24
we dividepodijeliti them in fourčetiri differentdrugačiji layersslojevi:
102
312587
1918
podijelimo ih u četiri različita sloja:
05:26
shrubgrm layersloj, sub-treepod-stablo layersloj,
treedrvo layersloj and canopybaldahin layersloj.
103
314529
3407
sloj grmlja, nisko drveće,
šumski sloj i izdignuti sloj.
05:30
We fixpopraviti the ratiosomjeri of eachsvaki layersloj,
104
318475
2517
Odredimo kakav će biti omjer
pojedinog sloja
05:33
and then we decideodlučiti the percentagepostotak
of eachsvaki treedrvo speciesvrsta in the mixmiješati.
105
321016
4704
i odlučimo koliki će biti postotak
svake vrste drveća.
05:38
If we are makingizrađivanje a fruitvoće forestšuma,
106
326506
1833
Ako sadimo šumu u kojoj će
prevladavati voćke,
05:40
we increasepovećati the percentagepostotak
of fruit-bearingplodonosni treesstabla.
107
328363
3059
tada posadimo više voćaka.
05:43
It could be a floweringcvatući forestšuma,
108
331446
2166
Ponekad sadimo šumu s puno cvijeća,
05:46
a forestšuma that attractsprivlači
a lot of birdsptice or beespčele,
109
334145
3427
koja privlači mnoštvo ptica ili pčela,
05:50
or it could simplyjednostavno be a nativedomaći,
wilddivlji evergreenzimzelen forestšuma.
110
338026
4059
ili jednostavno zimzelenu šumu
koja inače raste na tom području.
05:55
We collectprikupiti the seedssjemenke
and germinateklijati saplingsmladice out of them.
111
343560
2969
Skupljamo sjemenje
i iz njih dobivamo sadnice.
05:59
We make sure that treesstabla
belongingpripadnosti to the sameisti layersloj
112
347011
2964
Vodimo brigu o tome da drveće
koje pripada istom sloju
06:01
are not plantedzasađen nextSljedeći to eachsvaki other,
113
349999
1850
ne sadimo jedno do drugog
06:03
or they will fightborba for the sameisti
verticalvertikala spaceprostor when they growrasti tallvisok.
114
351873
3327
jer će se tada boriti za isti prostor
kad počnu rasti u visinu.
06:07
We plantbiljka the saplingsmladice closeblizu to eachsvaki other.
115
355224
2560
Mladice sadimo jednu do druge.
06:10
On the surfacepovršinski, we spreadširenje
a thickgust layersloj of mulchklin za sjeckanje,
116
358548
3065
Površinu zemlje prekrijemo
debelim slojem malča
06:13
so when it's hotvruće outsideizvan
the soiltlo staysostaje moistvlažne.
117
361637
2568
kako bi zemlja ostala vlažna
kad je vani vruće.
06:16
When it's coldhladno,
118
364605
1712
Kad je hladno,
06:18
frostMraz formationformacija happensdogađa se only on the mulchklin za sjeckanje,
119
366341
3217
led se zadržava samo na malču
06:21
so soiltlo can still breathedisati
while it's freezingzamrzavanje outsideizvan.
120
369582
3409
tako da zemlja može i dalje disati
iako je vani ispod nule.
06:25
The soiltlo is very softmekan --
121
373497
3169
Takva je zemlja jako mekana,
06:28
so softmekan, that rootskorijenje
can penetrateprodrijeti into it easilylako,
122
376690
3494
toliko mekana da se korijenje
može lako probiti,
06:32
rapidlybrzo.
123
380208
1150
i to vrlo brzo.
06:34
InitiallyU početku, the forestšuma doesn't
seemčiniti se like it's growingrastući,
124
382064
2485
Isprva se čini kao da šuma ne raste,
06:36
but it's growingrastući underpod the surfacepovršinski.
125
384573
1818
ali ona raste ispod zemlje.
06:38
In the first threetri monthsmjeseci,
126
386746
1461
U prva tri mjeseca
06:40
rootskorijenje reachdohvatiti a depthdubina of one metermetar.
127
388231
1927
korijenje dosegne dubinu
od jednog metra.
06:42
These rootskorijenje formoblik a meshmreža,
128
390736
1884
To korijenje stvara mrežu
06:44
tightlyčvrsto holdingdržanje the soiltlo.
129
392644
1729
koja zemlju čini kompaktnom.
06:46
MicrobesMikroba and fungigljive liveživjeti
throughoutkroz this networkmreža of rootskorijenje.
130
394397
3596
Mikrobi i gljive nastanjuju cijelu
tu mrežu korijenja.
06:50
So if some nutritionishrana is not availabledostupno
in the vicinityblizini of a treedrvo,
131
398706
3587
Ako u blizini drveta nema
neke hranjive tvari,
06:54
these microbesmikrobi are going to get
the nutritionishrana to the treedrvo.
132
402317
2860
ti će se mikrobi pobrinuti
da ih drvo dobije.
06:57
WheneverKad god it rainskiše,
133
405754
1724
Kad god pada kiša,
06:59
magicallymagično,
134
407502
1160
gljive čarobno
07:00
mushroomsgljive appearpojaviti overnightpreko noći.
135
408686
1863
izrastu preko noći.
07:02
And this meanssredstva the soiltlo belowispod
has a healthyzdrav fungalgljivične networkmreža.
136
410573
3205
A to znači da ispod zemlje postoji
čitava mreža gljiva.
07:06
OnceJednom these rootskorijenje are establishedosnovan,
137
414663
2267
Kad se korijenje razgrana,
07:08
forestšuma startspočinje growingrastući on the surfacepovršinski.
138
416954
2165
šuma počinje rasti u visinu.
07:11
As the forestšuma growsraste we keep wateringzalijevanje it --
139
419835
4367
Dok šuma raste, mi je navodnjavamo,
07:16
for the nextSljedeći two to threetri yearsgodina,
we watervoda the forestšuma.
140
424226
3791
i to još naredne dvije do tri godine.
07:20
We want to keep all the watervoda
and soiltlo nutritionishrana only for our treesstabla,
141
428752
5056
Želimo da drveće iskoristi
svu vodu i hranjive tvari,
07:25
so we removeukloniti the weedskorov
growingrastući on the groundtlo.
142
433832
2684
pa čupamo korijenje koje naraste.
07:28
As this forestšuma growsraste,
it blocksblokovi the sunlightsunčana svjetlost.
143
436971
3318
Kako šuma raste,
tako ona sve više zaklanja Sunce.
07:32
EventuallyNa kraju, the forestšuma becomespostaje so densegust
144
440801
2446
Naposljetku šuma postane toliko gusta
07:35
that sunlightsunčana svjetlost can't reachdohvatiti
the groundtlo anymoreviše.
145
443271
2234
da Sunčeva svjetlost ne može
više prodrijeti do tla.
07:37
WeedsKorov cannotNe možete growrasti now,
because they need sunlightsunčana svjetlost as well.
146
445902
3462
Tada više korov ne može rasti
jer i njemu treba Sunčeva svjetlost.
07:42
At this stagefaza,
147
450044
1279
U toj fazi
07:43
everysvaki singlesingl droppad of watervoda
that fallsSlapovi into the forestšuma
148
451347
3197
svaka kapljica vode koja padne na šumu
07:46
doesn't evaporateispariti back
into the atmosphereatmosfera.
149
454568
2357
ne isparava natrag u atmosferu.
07:49
This densegust forestšuma condenseskondenzira the moistvlažne airzrak
150
457327
3088
Takva gusta šuma kondenzira vlažan zrak
07:52
and retainszadržava its moisturevlaga.
151
460439
1771
i zadržava vlagu koju on sadrži.
07:54
We graduallypostepeno reducesmanjiti and eventuallyeventualno
stop wateringzalijevanje the forestšuma.
152
462712
4153
S vremenom sve manje navodnjavamo šumu
i na koncu je prestanemo navodnjavati.
07:59
And even withoutbez wateringzalijevanje,
153
467340
1518
No čak i bez toga
08:00
the forestšuma floorkat staysostaje moistvlažne
and sometimesponekad even darkmrak.
154
468882
4046
tlo ostaje vlažno, a ponekad čak
postane i tamno.
08:05
Now, when a singlesingl leaflist
fallsSlapovi on this forestšuma floorkat,
155
473970
3400
Kad neki list padne na tlo,
08:09
it immediatelyodmah startspočinje decayingpropadaju.
156
477394
2151
on odmah počinje trunuti.
08:12
This decayedraspadanju biomassbiomasa formsobrasci humushumusa,
157
480317
3186
Takva biomasa stvara humus,
08:15
whichkoji is foodhrana for the forestšuma.
158
483527
1502
koji je hrana za šumu.
08:17
As the forestšuma growsraste,
159
485530
1679
Kako šuma raste,
08:19
more leaveslišće fallpad on the surfacepovršinski --
160
487233
1670
tako na tlo pada više lišća,
08:20
it meanssredstva more humushumusa is producedizrađen,
161
488927
2032
što znači da se stvara više humusa
08:22
it meanssredstva more foodhrana so the forestšuma
can growrasti still biggerveći.
162
490983
3238
i još više hrane kako bi šuma
mogla napredovati.
08:26
And this forestšuma keepsčuva
growingrastući exponentiallyeksponencijalno.
163
494245
2733
Takva šuma raste sve brže i brže.
08:30
OnceJednom establishedosnovan,
164
498053
1416
Kad narastu,
08:31
these forestsšume are going to regenerateregenerirati
themselvesse again and again --
165
499493
4190
te se šume uvijek iznova obnavljaju,
08:35
probablyvjerojatno foreverzauvijek.
166
503707
1574
i to vjerojatno unedogled.
08:38
In a naturalprirodni forestšuma like this,
167
506209
2446
U ovakvoj prirodnoj šumi
08:40
no managementupravljanje is the bestnajbolje managementupravljanje.
168
508679
2671
najbolje je ništa ne dirati.
08:44
It's a tinysićušan jungledžungla partystranka.
169
512493
1791
To je jedna mala džungla.
08:46
(LaughterSmijeh)
170
514308
1215
(Smijeh)
08:48
This forestšuma growsraste as a collectivekolektivan.
171
516663
2543
Ova šuma raste kao jedna zajednica.
08:51
If the sameisti treesstabla --
172
519627
1318
Ako se drveće,
08:52
sameisti speciesvrsta --
173
520969
1277
iste vrste
08:54
would have been plantedzasađen independentlysamostalno,
174
522270
2238
posade neovisno jedna o drugoj,
08:56
it wouldn'tne bi growrasti so fastbrzo.
175
524532
1947
ta šuma ne bi tako brzo rasla.
08:58
And this is how we createstvoriti
a 100-year-old-godinu star forestšuma
176
526503
4184
Tako mi stvaramo stogodišnju šumu
09:02
in just 10 yearsgodina.
177
530711
1309
u samo deset godina.
09:04
Thank you very much.
178
532044
1154
Puno vam hvala.
09:05
(ApplausePljesak)
179
533222
5574
(Pljesak)
Translated by Irena Dobrić
Reviewed by Ivan Stamenkovic

▲Back to top

ABOUT THE SPEAKER
Shubhendu Sharma - Eco-entrepreneur
Shubhendu Sharma creates afforestation methods that make it easy to plant maintenance-free, wild and biodiverse forests.

Why you should listen

Industrial engineer Shubhendu Sharma was working at Toyota in India when he met Japanese forest expert Akira Miyawaki, who'd arrived to plant a forest at the factory, using a methodology he'd developed to make a forest grow ten times faster that normal. Fascinated, Sharma interned with Miyawaki, and grew his first successful forest on a small plot behind a house.

Today, his company Afforestt promotes a standardized method for seeding dense, fast-growing, native forests in barren lands, using his car-manufacturing acumen to create a system allowing a multilayer forest of 300 trees to grow on an area as small as the parking spaces of six cars -- for less than the price of an iPhone. Afforestt has helped grow forests at homes, schools and factories. Sharma seen improvement in air quality, an increase in biodiversity -- and the forests even generate fresh fruit. Afforestt is at work on a platform that will offer hardware probes to analyze soil quality, allowing the company to offer step-by-step instructions for anyone who wants to grow a native forest anywhere in the world.

More profile about the speaker
Shubhendu Sharma | Speaker | TED.com